Metković, 20.3.2013. - Udruga Divina Natura nedavno je u Hotelu Narona organizirala radionicu Neretvanska baština kojom se željelo predstaviti dolinu Neretve uključujući njezina prirodna bogatstva, biljni i životinjski svijet, povijest i kulturu te mogućnosti u poljoprivredi, turizmu i sl.
    Radi se o projektu iz Program malih darovnica u sklopuProjekta upravljanja Neretvom i Trebišnjicom što ga u Hrvatskoj provode Hrvatske vode. Radionica je započela Socioekonomskim pretpostavkama razvoja doline Neretve autora dr. sc. Ognjena Čaldarovića s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, čiji je rad predstavila sociologinja Meri Rogošić, predsjednica Udruge. Zaključak toga rada je da treba razviti strategije ponašanja i odlučivanja o potrebi zaštite područja – u bilo kojoj formi; dijelova ili cjeline te stvoriti pretpostavke da se od “iskorištavanja” prirodnih karakteristika omogući normalan život lokalnom stanovništvu.
    Na temu održiva razvoja govorio je dr. sc. Nikša Glavić s dubrovačkoga Instituta za more i priobalje koji je za primjer uzeo Malostonski zaljev, navodeći probleme s kojima se susreće takav malen, ali značajan ekosustav. S bogatom neretvanskom ornitofaunom sudionike radionice upoznala je dr. sc. Vlatka Šćetarić, posebno se osvrnuvši na ugrožene vrste. Isto tako, rekla je da više od dvije milijarde ptica svake godine seli iz Europe i Azije prema Sredozemlju i Africi. Jedan od glavnih selidbenih putova iz sjeverne i srednje Europe prelazi upravo preko naših krajeva, tj. delte Neretve i Hutova blata. Kao jedan od vrijednih turističkih potencijala dr. Šćetarić je navela birdwatching koji je u razvijenijim zemljama Europe osnova za jednu posebnu granu turizma i godišnje postiže milijunske prihode.
    Dr. sc. Katija Dolina s Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku predstavila je biljni svijet u delti Neretve koji je obradila zajedno s kolegom dr. sc. Nenadom Jaspricom. Zaključak njezina predavanja je da čovjek ima snažan antropogeni utjecaj na floru i vegetaciju i to regulacijom vodotoka, isušivanjem močvara i intenzivnim gospodarenjem poljoprivrednim površinama.
    Dipl. inž. agr. Robert Doko govorio je o tome što čeka neretvansku poljoprivredu u budućnosti. Najvažnija neretvanska kultura je mandarina koje trenutno ima 2.200.000 stabalana 2500 ha, uz godišnji urod od oko 50.000 tona. Doko je rekao da će taj urod ubrzo biti gotovo udvostručen jer još mnoga mlada stabla nisu došla na pun rod. To će se odraziti i na zapošljavanje jer će u 80 dana kampanje trebati oko 2000 berača dnevno, a povećat će se potreba i za radnicima u pakirnicama, izradi ambalaže i sl. Kao problem vidi ukidanje poticaja za mandarinu i prelevmana za lubenicu te izlazak Hrvatske iz CEFT-e, no to se može kompenzirati uvođenjem nekoliko novih kultura, strategijom raspolaganja državnim polj. zemljištem, izgradnjom sustava navodnjavanja, kontroliranom proizvodnjom (potpuna sljedivost) te certificiranjem i brendiranjem proizvoda.
    Arheolog Ivan Volarević je govorio o kulturno-povijesnoj baštini doline Neretve uključujući onu materijalnu i nematerijalnu. Radionica je zaključena predavanjem Mogućnosti razvoja održivog turizma delte Neretve koje je održala Meri Rogošić. Iz njezina predavanja donosimo zaključak da treba stvarati neretvanski brand, razvijati održiv turizam, zalagati se za park prirode Delta Neretve i napraviti klaster Neretva.