Metković, 14.2.2012. - Malo tko ovih dana nije sa zebnjom pogledavao na svoj krov na kojemu se snijeg svakodnevno gomilao, tim više što je u strukturi snježnoga sloja bio i jedan dio leda. Koliko je opterećenje krova po metru četvornome?
    Nećemo ulaziti tamo gdje ne trebamo niti smo pozvani. Detalje možete pročitati u stručnome članku časopisa Građevinar br. 53. Nama laicima posebno je zanimljiva tablica br. 2 na 365. stranici gdje piše da nov snijeg ima gustoću od 1 kN/m³ ili masu od oko 100 kg po kubiku.
    Mi smo načinili pokus čiji se rezultat uklapa u spomenutu tablicu. S ravne površine 45 x 45 cm i visine snijega 35 cm izvadili smo snijeg i stavili ga u veliku posudu na otapanje. Snježni stupac se sastojao od zbijena prvoga snijega, sloja leda i zrnata snijega natopljena ledenom kišom te od sloja laganog snijega što je pao u drugome naletu. Naravno, dio snijega se već bio otopio ili ispario.
    Prvo što nas je iznenadilo jest vrijeme otapanja. Posudu smo bili stavili na kalijevu peć da bismo ubrzali proces, no, unatoč tome, trebalo je 15 sati da nestane i zadnji komadić leda. To znači da nikakva južina neće hrpe snijega tek tako otopiti s gradskih ulica. Kada se sve pretvorilo u vodu izmjerili smo točno 17 litara. Ako uzmemo da smo otopili „kocku“ stranica 45x45x35 cm čiji je volumen 0,070875 m³ ispada da bi kubik takva (otežana) snijega bio težak (ili imao masu) od oko 240 kg.
    Vratimo se krovu. Površina od 45x45 cm iznosi 0,2025 m² i pritišće je masa od 17 kg snijega. Na metar četvorni to iznosi 84 kg ili na prosječnoj obiteljskoj kući površine krova od 100 m² 8,4 tona, a kako je krov skošen površina je veća pa to može biti oko 10 tona.
    Sve ove brojke rezultat su pokusa koji je dao samo približne rezultate i prema njima ispada da je možda na našim krovovima, taracama i automobilima za najvišega snijega bilo snijega oko 100 kg po metru četvornome.