Metković, 16.4.2011. - Metkovski Ogranak Matice hrvatske sinoć je u GKS-u organizirao predstavljanje knjige Odnos Republike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini 1990. – 1995. autora prof. dr. sci. Josipa Jurčevića, hrvatskoga povjesničara koji je svojedobno bio haaški svjedok i ekspert u obrani generala Slobodana Praljka na Haaškom sudu.
   Baveći se ekspertizom Jurčević je došao do niza dokumenata, mahom Armije BiH, koji bacaju skroz drukčije svjetlo na odnose Hrvatske i BiH u spomenutom vremenu i koji su okosnica predstavljene knjige, samo se, kako je rekao, o njima malo zna niti ih se želi objaviti, jer i nekima u Hrvatskoj odgovara teza o agresiji Hrvatske na BiH. Svi skupljeni dokumenti prošli su minucioznu analizu Haaškog tribunala koja je potvrdila njihovu vjerodostojnost.

   Jurčević je iznio niz tvrdnji koje opovrgavaju bilo kakvu agresiju Hrvatske na BiH, čak suprotno, BiH se ne bi obranila od srpske agresije bez Hrvatske. Isto tako tvrdi da nije bilo hrvatsko-muslimanskog (bošnjačkog) rata nego se radilo o nizu nesretnih incidenata na nižoj razini, dok su državne institucije obiju država cijelo vrijeme surađivale, a vojno sudjelovanje Hrvatske na teritoriju BiH bilo je uređeno međudržavnim sporazumom.
   Tako je Jurčević u svojoj knjizi dokumentirao postojanje brojnih logističkih baza koje je Armija BiH imala u Hrvatskoj. Dokumenti govore o osnivanju dragovoljačkih postrojbi i mobiliziranju Bošnjaka u Hrvatskoj koji su upućivani u BiH. Nebojena pomoć u oružju i logistici iz Hrvatske je upućivana u BiH, a iz dokumenata je razvidno da je više pomoći od službenog Zagreba dobila Armija BiH nego HVO. Na humanitarnom planu Hrvatska je skrbila za oko 600 tisuća izbjeglica iz BiH, od čega preko 400 tisuća Bošnjaka, a za bošnjačku djecu organizirana je nastava na njihovu jeziku.
   Tezu da je HZ Herceg-Bosna bila usmjerena ka podjeli Bosne i Hercegovine te da je iza toga stajao hrvatski politikički vrh opovrgnuo je s više argumenata. Jurčevič kaže da tijekom istraživanja nije naišao ni na jedan službeni dokument, od rodnog lista, vozačke dozvole i sl., a da na njemu nije najprije pisalo Republika Bosna i Hercegovina, a potom HZ Herceg-Bosna. Isto tako, u vrijeme hrvatsko-bošnjačkog sukoba BiH je već bila međunarodno priznata (prve su je istoga dana priznale SAD i RH) te da, politički gledano, Hrvatska zbog svoje situacije nije mogla tražiti prekrajanje granica u BiH kada je u svome dvorištu imala tzv. Krajinu. – Ne postoji niti jedan dokument državnog vrha iz Tuđmanovog doba koji bi  govorio u prilog tezi o hrvatskoj politici podjele BiH – rekao je na kraju Jurčević.