vijesti www.metkovic.hr

 Zanimljivosti

Preskočeni dani

Metković, 5.10.2009. - Danas je 5. listopada. Kroz povijest toga je dana bilo dosta događaja. Od nama bliskih možemo spomenut austrougarsku aneksiju Bosne i Hercegovine. No u nekim katoličkim zemljama godine 1582. peti listopada nije postojao.
   Nakon 4. listopada  te godine slijedio je 15. listopada. Rezultat je to kalendarske reforme pape Grgura XIII. kojom se željelo ispraviti sve veću netočnost Julijanskog kalendara. Ona je tada iznosila 10 dana (koji su jednostavno preskočeni), a danas se to popelo na trinaest dana. Reformom je uvedena prijestupna godina. To je svaka godina djeljiva s 4, osim onih djeljivih sa 100 ako nisu djeljive s 400. Primjerice, 1900 je bila djeljiva s 4 i sa 100, ali nije bila djeljiva s 400 pa nije bila prijestupna. Zanimljivo je da je taj kalendar prvim danom u godini proglasio 1. siječnja.
   S obzirom na vjerske tenzije kalendar su prihvatile samo katoličke države. Odmah su ga prihvatile Italija, Poljska, Portugal i Španjolska, a ostale katoličke države tijekom nekoliko sljedećih godina. Hrvatska je to učinila 1587. kada je iza 21. listopada uslijedio 1. studenoga.  
   Protestantske države su kalendar prihvatile puno kasnije. Velika Britanija i kolonije to su učinile 1752. Katolički dio Njemačke živio je po Gregorijanskom kalendaru, a protestantski dio po Julijanskom.  O kakvoj zbrci se radi može se vidjeti i po tome što su William Shakespeare i Miguel de Cervantes umrli je 23. travnja 1616., svaki u svojoj državi. Zapravo Cervantes je umro 10 dana prije Shakespearea jer je u Španjolskoj vrijedio Gregorijanski kalendar, a u Engleskoj nije. U Rusiji se tako Oktobarska revolucija dogodila u studenome (novembru). Današnjih trinaest dana razlike uskoro istječe pa će pravoslavci u Hrvatskoj Božić slaviti 8. siječnja.
   Ipak, s vremenom svi su (službeno) prešli na „novi“ kalendar. Kina je to učinila tek 1949. Čak su i neke pravoslavne crkve kao Grčka, Rumunjska i Bugarska prešle na taj kalendar, mada se iz pravoslavnih krugova zna čuti da se ne radi o Gregorijanskom nego o revidiranom  Julijanskom kalendaru. Ruska i Srpska pravoslavna crkva i dalje vrijeme računaju prema kalendaru što ga je 45. pr. Kr. dao izraditi Julije Cezar kako bi uveo reda u tadašnji kalendar prema kojemu spomenute zavrzlame između Julijanskoga i Gregorijanskoga izgledaju kao mačji kašalj.
   Kojeg li smisla ima kad naša djeca u školi moraju znati da je, recimo, Magna Carta Libertatum napisana (izdana) 15. lipnja 1215. kada je tada, u stvari bio, već 23. lipnja, samo što papa Gurgur još nije bio reformirao kalendar, a i da jest Englezi ga ne bi prihvatili. Od tih silnih (što nebitnih, a što netočnih) nadnevaka na kraju ne mogu „ubosti“ ni stoljeće.