Metković, 9.10.2008. - U metkovskome Domu zdravlja konferenciju za novinare održali su Dolores Grilec, dipl. ing. kemije te voditeljica Odjela za vode u Službi za zdravstvenu ekologiju, dr. Mato Lakić, voditelj Službe za zdravstvenu ekologiju i dr. Miljenko Ljubić, voditelj Službe za epidemiologiju, svi djelatnici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.
Konferencija je zakazana kao reakcija na u medijima objavljene napise u vezi s projektom „Antropogeni utjecaj na geokemijski okoliš slivnog područja donje Neretve i na zdravlje stanovnika ovoga područja“ čiji nositelj je Udruga Lijepa naša.
Kako je rečeno, Zavod za javno zdravstvo DNŽ pozdravlja svako istraživanje čija je svrha zaštita ljudskoga zdravlja, ali ne može dopustiti da se pri tome barata neutemeljenim tvrdnjama i paušalnim ocjenama. Posebno su istaknuli pogrešan način prezentacije Projekta jer je nakon napisa u medijima javnost stekla sliku kako na području Neretve ljudi više obolijevaju od raka i to ponajprije zbog pesticida.
– Prije započinjanja bilo koje terapije treba znati točnu dijagnozu što u ovom slučaju nije poštivano. Ne znam otkud autorima studije podaci, ali brojke od 300 umrlih i 500 novooboljelih od raka same za sebe nam apsolutno ništa ne govore, tim više što je u medijima spomenut prostor od Mostara do ušća Neretve. To treba staviti u odnos na 100.000 stanovnika kako bi se podatci iz različitih mjesta mogli uspoređivati. Podatci Registra za rak za sedam neretvanskih općina i gradova govore nam kako su stope obolijevanja od raka u dolini Neretve manje od onih u DNŽ i onih u RH. U petogodišnjem razdoblju 2001. – 2005. (zbog složene obrade podaci kasne bar dvije godine) bio je ukupno 2631 novooboljeli u DNŽ (prosječno 526 godišnje) od čega ih je u sedam neretvanskih gradova i općina bilo 669 ili prosječno 134 godišnje – rekao je dr. Mato Lakić naglasivši da su to ukupni podaci iz kojih se ne zna uzrok pojave bolesti.
Prema riječima Dolores Grilec, Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije kontinuirano prati kakvoću vode za piće, Hrvatske vode rade monitoring površinske vode 12 puta godišnje na četiri postaje, a Sanitarna inspekcija kontinuiran nadzor rezidua pesticida u voću i povrću s područja doline Neretve te nitko iz tih triju službi nije imao nalaz koji bi bio izvan okvira dopuštenih granica.
Na kraju konferencije naglašeno je da Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije nije protiv projekta nego protiv loše prezentacije i lošeg dizajna studije što znači da u obzir treba uzeti puno više parametara od predviđenih, uključujući i parametre zdravstvenog stanja populacije i njihovih navika – pušenje, prehrana, tjelesne aktivnosti...