Nije namijenjeno rješavanju problema kao što su:

- problematično ponašanje pojedinaca, nesporazumi sa
  susjedima i/ili bilo kojom skupinom ljudi

- bilo kakva hitna intervencija (poplava u stanu i sl.)

- psi koji ometaju lavežom ili nisu na uzici ili nemaju brnjicu

- požari, zagađenja zraka i vode

- buka

- prijedlozi za postavljanje novih posuda za otpad, novih
  rasvjetnih tijela, semafora i slično

- žalbe na rad gradskih tijela ili bilo kojih tijela javne uprave

- bespravna gradnja

- divljanje po cestama, konzumiranje droga, javna opijanja,
  nasilje nad životinjama, preprodaja i sl.

Za to postoje nadležna tijela kojima se uvijek možete obratiti.

SLUŽBENA STRANICA

POGLEDAJTE

POPIS ULICA

GRAD METKOVIĆ

TISAK

OSMRTNICE

15.4.2024.
Dragica Bubalo
udova Mladena, rođena Ramić
1938. - 2024.
Dragica Bubalo
16.4.2024.
Tonći Kuran - Gujić
pok. Stipana
1954. - 2024.
Tonći Kuran - Gujić

KONTAKT

Slivno

dolina neretve

Slivno

Slivno je danas mjesto kojeg bi, naročito u proljeće, trebalo što češće posjećivati, provesti vrijeme u besciljnom lutanju, sprati sa sebe prašinu civilizacijskog ludila. Jedino koga ćete sresti je mir, mir napuštenog sela - mir vama.  I čudit ćete se što su svi pobjegli. U žrvanj koji, istina, donosi stanovite blagodati, ali melje i nas i našu djecu kojima sve manje imamo vremena objasniti tko smo i otkud smo, usaditi im ljubav prema vrjednotama njihova iskona. Ljepota ovih napuštenih kuća zasjenjuje sav naš beton i čelik. Pravilno klesani kamen i veličina kuća svjedoči o nekom boljim danima kada je selo bilo bogato i napućeno.

Čempresi, uz hrvatsku obalu često stablo po kojem ćete lako pronaći put do crkve ili groblja. Na ovoj slici skrili su crkvu kraj slivanjskog groblja. Na žalost, zvona znaju uglavnom samo jednu melodiju - tužno klecanje prigodom ispraćaja kojeg starog Slivanjca. Prekrasna kamena crkva također svjedoči o nekadašnjim boljim danima kada su Slivanjci obrađivali svoje  masline, pravili kvalitetno ulje i u nizinskom dijelu doline Neretve prodavali ga ili mijenjali za žito. Život na kamenu nije bio lak, ali su vrijedne ruke iskorištavale i najmanju mogućnost koju im je priroda davala. Svoje radne navike prenijeli su i kad su postepeno, napuštajući Slivno, naselili predjele uz Malu Neretvu. Uostalom, sličnu priču mogu   ispričati   sva   mala

dalmatinska mjesta iz kojih su se njihovi žitelji povukli i naselili predjele uz more ili rijeke. Dovede li vas put na ovo mjesto moći ćete satima ostati u potpunom miru i tišini. Samo sjedite pod čempres. Ostalo će doći samo od sebe.

Smredeljgrad oživi samo na Veliku Gospu kada mnogi vjernici dolaze na misu, često pješice i bosi. Povijest Smrdelja je i povijest neretvanske hrabrosti na stoljećima nemirnoj granici sa Turcima. Tako su jednom prigodom Turci, opsjedajući grad, pretrpjeli velike gubitke pa su njihova mrtva tijela, koja su ostala ležati na prilazima gradu, tako stravično smrdjela što je navelo ljude da utvrdu na brdu iznad Kleka počnu nazivati Smrdelj (Smrdan) grad.  

Jedan od prevrnutih stećaka na slivanjskoj  nekropoli

Popnete li se na Smrdelj liticom iz Kleka, ili dođete autom preko Slivna, doživjet ćete takav pogled kojeg ni jedna fotografija, pa ni ova, ne može prikazati. Jedino će vam trebati malo sreće da vrijeme bude u buri. U prvom planu je Klek sa turističkim naseljem, preko mora Pelješac, a u sredini poluotok Klek oko čijeg vrha se lome koplja između Hrvarske i Republike BiH.


 

Pogled na Klek i Pelješac